Kapitalizam rente: "Za slabu ekonomiju nisu krive plaće radnika, nego izvlačenje dobiti umjesto ulaganja"

Europska središnja banka povećala je ključne stope u borbi s inflacijom, što je označilo kraj ere jeftinog novca i početak monetarnog stezanja. Isto se traži i na fiskalnom planu, od država članica eurozone: proračunska štednja i rezovi. S obzirom na to da Europa gubi globalnu ekonomsku utrku i ne uspijeva gospodarstvo odlijepiti s dna, i u privatnom se sektoru govori o cijeni radne snage te potrebi deregulacije. Sve te tendencije zajedno, strahuju sindikati, ali i nezavisni analitičari, najviše bi se mogle prelomiti preko radničkih plaća i životnog standarda. Što se tiče inflacije, nema puno smisla da, dok monetarna zateže, fiskalna politika popušta, jer anulira njeno djelovanje. Osim toga, baš zbog visokih kamata, opasno se dalje zaduživati za novu potrošnju. Mastriški kriteriji, udio proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u, ponovno dobivaju na važnosti.